Korizma je idealno vrijeme za ulaganje u sebe. U svoju osobnost, u svoj karakter, u svoj život.
Kroz svakodnevni susret s Kristom u evanđelju svatko od nas ima mogućnost usmjeravati se prema onome što je dobro i svoj život učiniti sretnim i ispunjenim. U našem društvu na sam spomen Isusa Krista, Crkve vjere, vjerskih službenika započne paljba. Toliko mržnje. Toliko negativnosti. Toliko niskog podmetanja, izvrgavanja sramoti, pokvarenosti, laži, izmišljanja uz preobilan govor mržnje koji su očito za kršćane neophodni. Biraju se riječi za ponižavanje i izrugivanje. Vječni poziv na javni linč. Onaj tko želi živjeti svoju vjeru nema slobodu je živjeti javno jer to umanjuje i vrijeđa osjećaje nekih, osobito onih koji su ugroženi od samih sebe. No kad zagusti u životu onda im svima nešto treba i Crkva i crkveni službenici i Isus Krist. Svi bi oni tada htjeli ono što njima odgovara i kad im odgovara.
Kod Krista nema kompromisa. Kome se klanjaš, kome služiš tome idi i neka te onda poslužuje. Ostavi se onoga u što ne vjeruješ. Makni se iz života onih koje ne trebaš. Doista je vrijeme da ovaj naš narod jednom za svagda odabere iskreno svoju stranu i da se prestane sa tim lošim navikama deklariranja na izvan. Isus ne podnosi licemjere a posebno krštene licemjere. Ti kršteni pa pušteni oni sigurno imaju na sve svoje komentare osim na svoj promašen život. Svaki napisani ili izrečeni komentar čak ne govori o sadržaju ali govori o sadržaju onoga koji govori. Bog nikad nije dvosmislen.
Tekst iz Knjige ponovljenog zakona nije zastarjelo. Ono vrijedi za sva vremena. „Ako se srce tvoje odvrati i ne poslušaš, nego zastraniš i budeš se klanjao drugim bogovima i njima iskazivao štovanje, ja vam danas izjavljujem da ćete zaista propasti; nećete dugo živjeti na zemlji.“ Nema ovdje ni jedne nejasne stvari. Sve stoji jasno, nedvosmisleno i svakom tko vjeruje postaje ispit savjesti. Naš Bog nije netko tko želi polovičnost. Prilagođavanje. Toliki bi najradije Isusa Krista nekakvog mlakonju, srcedrapajućeg hipija kojemu je sve u redu koji sve lako prihvaća uz pokoji đonit.
Danas ispred svakog od nas stoji izbor koji Bog pruža. Danas, ne sutra. Odabir za cijeli ovozemaljski život koji se nastavlja u vječnom. Odabir u kojem nema kompromisa. „Danas preda te stavljam: život i sreću, smrt i nesreću.“ Bog nikoga ne prisiljava. Svakom daje na odabir. Slobodna volja je najveći i najsvetiji Božji dar. Tako da nam u životnu nitko nije kriv za ni jednu slobodno odabranu životnu situaciju. S Bogom ili bez Boga. Odaberi. Kad odabereš onda si se svrstao. I nema drugačije. Ako odaberemo živjeti s Bogom onda smo sigurni da nam ništa ne obećava osim velikog napora i borbu za svaku stvar ali nam dariva svoj blagoslov. Neće nas lišiti ni patnje, ni bolesti, ni problema. Ali isto tako nikada nas neće ostaviti na cjedilu i besmislu.
Krenuti s Bogom izabirajući život valja se pročistiti od svega zla što se u nas uvuklo. Ponajprije postati svjesni kad izaberemo Boga tada đavao će sve učiniti kako bi nas uvjerio da smo odabrali krivo. On je dobar manipulator i lažov. Kroz manipulaciju i laž prepoznat će te tko mu je sluga i podanik. Za dobar rad na sebi kao prva stepenica jeste da se odreknemo pretjeranog razmišljanja. Posebno pretjeranog razmišljanja kako nas ljudi doživljavaju. Ako se želiš uklopiti u određene strukture u kojima se traži gubitak osobnosti mani se takvoga društva. Prekini se analizirati. Prekini analizirati svoje postupke. Jer kroz analize samo se opravdavamo uvjeravajući sebe kako smo morali tako postupiti a zapravo je s nama upravljala naša oholost uz ogroman nedostatak samopouzdanja.
Svaki put kad želimo slijediti Boga tada je neophodno lišiti se straha od promjene. Tek tada se otvaraju sve radosti koje dovode do potpunog ispunjenja. Život ne može zadobiti smisao, niti ljepotu ako se neprestano vraćamo na život u prošlosti. Prošlost je uvijek kočnica. Lijepo stoji u jednoj poslovici: Čuvaj se hvalitelja prošlih vremena. Oni koji žive i neprestano se vraćaju u povijest njezini su robovi. Ti ne žive oni se boje svoje nečiste savjesti i nedjela. Zato prepusti danas svoju povijest Bogu. On neka bude liječnik svakog dijela onog što jesi. I zadnja neophodna stvar jest osloboditi se vječnog ugađanja svima. Sebe stavi u centar svog života. Nitko te neće više voljeti zato što im ugađaš. Tada kad im ugađaš smatraju te budalom, naivčinom. Iscijede svaki atom tvog života. Iskoriste te i bace sa strane dok im ponovno ne zatrebaš.
Ako biraš život onda ga biraj slobodnog u Bogu. Iskustvo je najbolji učitelj u životu. Kroz iskustvo života blizine s Bogom sve biva drugačije. Zlim ljudima prepunim nezadovoljstva, mržnje ne dopustite da vam pokvare ni jedan dan. Maknite se od tih kojima samo služite kao kanta za njihovo smeće. Svoj život cijenite. Kad ga prihvatimo kao radost onda sve odiše radošću. Ne bojte se ljudi koji će vas svakodnevno svojom zloćom željeti poniziti, umanjiti vašu vrijednost. Ne treba se s njima zamarati, nisu toga vrijedni. Iz dana u dan podložimo se vršenju Božje volje. Prihvaćanja svakog izazova ma koliko bio težak. Jer u svemu nadmoćno pobjeđujemo u Kristu. „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom.“ S Kristom krenimo u radosnu korizmu i neka njegov blagoslov prati svaki napor za život u Bogu jer jedino život s Bogom ima svoj smisao. Ovo vremena zadovoljstva kojima nam pune glave samo su laž koja vodi u propast. Izborimo se za sebe za svoj život radosti i mira. „Ta što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?“
don Damir Bistrić
