Camino de Santiago - put Svetog Jakova

Camino de Santiago (put Svetog Jakova) je mreža hodočasničkih puteva koji vode u svetište Isusovog apostola, svetog Jakova. Po tradiciji, tu se nalaze relikvije, moći svetog Jakova. Najpoznatija ruta je Camino Frances, odnosno francuski put, i na tu rutu odlazi 95% hodočasnika Camina. Camino je dug gotovo 800 kilometara, i to sve pješačite. Počinjete u malom francuskom gradiću Saint Jean Pied de Port (zato se i zove francuska ruta), a završavate u Santiago de Compostela, na grobu Isusovog apostola Svetog Jakova. Za prijeći Camino vam treba oko 35 dana.

Put svetog Jakova bio je jedno od najvažnijih kršćanskih hodočašća tijekom kasnijeg srednjeg vijeka i put hodočašća na kojem se mogao zaraditi plenarni oprost; druge glavne hodočasničke rute uključuju Via Francigena do Rima i hodočašće do Jeruzalema.

Može se proći jednom od desetaka hodočasničkih ruta do Santiaga de Compostele. Tradicionalno, kao i na većini hodočašća, Put svetog Jakova započinje u nečijem domu i završava na mjestu hodočašća. Međutim, nekoliko se ruta smatra glavnima. Tijekom srednjeg vijeka ruta se jako putovala. Međutim, Crna smrt, protestantska reformacija i politički nemiri u Europi 16. stoljeća doveli su do njezinog propadanja. Do 1980-ih, samo nekoliko stotina hodočasnika godišnje se registriralo u hodočasničkom uredu u Santiagu. U listopadu 1987. Vijeće Europe ovu je rutu proglasilo prvom europskom kulturnom rutom; također je proglašen jednim od UNESCO-ovih mjesta svjetske baštine. Od 1980-ih ruta privlači sve veći broj suvremenih međunarodnih hodočasnika.

A zašto Santiago de Compostela? Po tradiciji, učenici svetog Jakova (Sant Iago) su donijeli njegovo tijelo ovdje nakon što je pogubljen u Jeruzalemu 44. godine. Jednom pastiru se ukazala jaka zvijezda (stela) u 9. stoljeću i pokazala mu put za polje (compo), Compostela. Tu su se nalazili nečiji ostaci. Pastir je to prijavio mjesnom biskupu, koji je proglasio da se radi o ostacima svetog Jakova, za čim se već dugo tragalo. Izgrađeno je svetište, na kojem je nikla današnja katedrala u Santiagu.

Kad krenete hodati od francuskog gradića Saint Jean Pied de Port, svako nekoliko kilometara nailazite na neki mali gradić ili selo gdje se možete okrijepiti, popiti kavu, kupiti što vam treba u dućanu. Svako to mjesto ima izvor pitke vode, napravljen posebno za hodočasnike. Osim toga, svaki od tih srednjovjekovnih gradića, gradova i mjesta ima i svoj most. Tako da mostovi na neki način obilježavaju Camino. To su prekrasni kameni srednjovjekovni mostovi.

Od tada kršćani hodočaste u Santiago de Compostela, od 9. stoljeća. Do današnjeg dana je mnogim kršćanima važno otići na ovo hodočašće da bi produbili svoju vjeru i u nju još više uronili.

Ova godina će biti posebno velika za sve one koji se upute na ovo moćno hodočašće. Naime, kad god Dan svetog Jakova (25. srpnja) padne u nedjelju, katedrala proglašava svetu ili jubilarnu godinu. Ovisno o prijestupnim godinama, svete se godine događaju u razmacima od 5, 6 i 11 godina. Posljednje su bile 1982., 1993., 1999., 2004. i 2010. godine. Sljedeće će biti 2021., 2027. i 2032.

Glavni put hodočašća do Santiaga slijedi raniji rimski trgovački put, koji se nastavlja do atlanstke obale Galicije, završavajući na rtu Finisterre. Iako je danas poznato da rt Finisterre, najzapadnija točka Španjolske, nije najzapadnija točka Europe (Cabo de Roca u Portugalu je zapadnije), činjenica da su ga Rimljani nazvali Finisterra (doslovno kraj svijeta ili kraj kopna na latinskom) ukazuje na to da su ga tako promatrali. Noću se čini da Mliječni put usmjerava put, pa je ruta dobila nadimak "Voie lactée" - Mliječni put na francuskom.

Današnji hodočasnici odlaze iz mnogo razloga na Camino de Santiago. Kao što smo spomenuli, najprometnija ruta je Camino Frances, odnosno francuska ruta, budući da se ta ruta naslanja na cijelu Europu. Tijekom Camina se prolaze prekrasni pejzaži, visoke planine Pirineja, beskonačna prostranstva žitnih polja "mesete", prolaze se mnoge šume, brda, rijeke. Priroda kojom prolazite je upravo prekrasna. Hodate tako skoro 800 kilometara

Svaki hodočasnik koji krene na Camino, na samom početku svog puta dobije hodočasničku putovnicu. Svaki dan dobijete pečat u tu putovnicu, i to u prenoćištu gdje noćite taj dan. Osim toga, svaki hodočasnik dobije i jednu školjku, Jakovljevu kapicu. Hodočasnik ovjesi tu školjku na svoju naprtnjaču i hodi s njom od prvog do zadnjeg dana svog hodočašća.

Na kraju svog puta, kad ste došli u Santiago de Compostela, svaki hodočasnik dobije svoju "Compostelu", odnosno certifikat da ste odradili hodočašće. To je jedna prejaka uspomena za cijeli vaš život. Da biste dobili Compostelu, trebate prohodati barem zadnjih 100 kilometara, a to se postiže iz grada Sarria. Ili ako ćete ići biciklom, onda morate prijeći minimalno 200 kilometara da biste dobili svoju Compostelu.

Sve u svemu, ovo je jedno spektakularno iskustvo! Tko god može, kome god se pruži prilika, neka obavezno ode na Camino! Mnogo stvari će vam se promijeniti u životu, jer ćete vi sami proći kroz određene promjene za vrijeme Camina. Nešto će se u vama dogoditi, nešto ćete osjetiti. Što? To je teško reći generalno, jer svatko doživljava Camino na svoj način.

Neka vas ne preplaši to što hodate 800 kilometara. Dnevno prelazite između 20 i 30 kilometara laganom šetnjom, i što se samo zdravlja tiče, svatko više manje to može odraditi. Lagano, s noge na nogu. Zato na Caminu vidite sedamdesetogodišnjake, ali i obitelji s malom djecom od jedne ili dvije godine! Posvuda ćete čuti "Buen camino". To u prijevodu znači "Dobar put!".

Buen Camino!