1. Hebrejski je izvorno bio biblijski jezik, a nakon 2000 godina ponovno je oživljen. Danas ga kao moderni jezik govori više od 9 milijuna ljudi. Iako se nikada nije aktivno govorio, nikada se nije prestao koristiti kao pisani jezik.
2. Hebrejski se piše s desna na lijevo, ali brojevi se pišu s lijeva na desno. Brojevi koji se koriste su kao u hrvatskom jeziku, arapski brojevi.
3. Hebrejska abeceda je "abjad", sustav pisanja koji čitatelju omogućuje da unese odgovarajući samoglasnik. Hebrejski ima samoglasnike, ali oni uglavnom nisu označeni - morate za svaku riječ znati kako se izgovara.
4. Kad je krajem 19. stoljeća Ben Jehuda počeo "oživljavati" biblijski hebrejski jezik da iz pisane riječi postane govorni, mnoge riječi nisu postajale. Ben Jehuda ih je doslovno izmislio, bio je majstor u izmišljanju, stvaranju novih riječi. Na primjer, u vrijeme Biblije nije postojala rajčica, ali krajem 19. stoljeća kad se oživljavao stari hebrejski jezik, rajčica je postajala pa je trebalo smisliti kako nazvati to povrće na hebrejskom. Tako je Ben Jehuda izmislio riječ "agvanija" za rajčicu. Danas postoji službeno tijelo koje odlučuje o novim riječima za hebrejski jezik pod nazivom Akademija hebrejskog jezika.
5. Isus, premda je bio Židov, a hebrejski jezik je jezik Židova, nije govorio hebrejski, već aramejski. Aramejski je vrlo sličan hebrejskom, te tko govori hebrejski, razumjeti će i aramejski. Danas se aramejski govori u samo nekoliko mjesta u Siriji i broji svega nekoliko desetaka tisuća govornika.
6. "Golgota" je zaista i dan-danas u modernom hebrejskom jeziku riječ za riječ "lubanja", riječ "rabuni" zaista znači (naš) "učitelju", "aba" zaista na hebrejski znači "otac", a "(a)men" znači "vjerujem". Isto tako, na primjer riječ "zemlja" se kaže "adam", a cvijet "ljiljan" se kaže "susan" (dakle, sve Ljiljane, da znate da se u prijevodu zovete "Suzane". I obrnuto!), riječ "pčela" se kaže "debora", a "aleluja" znači (otprilike) "uzdignuti, dizati, prema gore".
7. Hebrejska abeceda "alefbet" ima 22 osnovnih slova i još mnogo "varijacija na temu". Svako slovo ima svoju brojevnu vrijednost. Tako na primjer "alef" je prvo slovo hebrejske abecede pa se zato često se označava sa "1".
8. Hebrejski je vrlo blizak arapskom – oba su semitska jezika. Iako imaju različita pisma, imaju paralelne gramatičke sustave i često slične riječi; na primjer, shalom na hebrejskom je salam na arapskom (što znači i mir i zdravo). Govornici hebrejskog koriste mnoge riječi na arapskom kao sleng riječi. Na primjer, sababa (sjajno), jalla (hajdemo) i mabsut (zadovoljan).
9. Isus se na hebrejskom kaže Ješua (יֵשׁוּעַ), Isus Krist se kaže Jušua Ha Mešijah (ישו המשיח), a Marija se kaže Mirjam (מרים). Kršćanin na hebrejskom se kaže "nocri (Nazarečani)" (נוצרי). Da, Izraelci nazivaju nas kršćane isto kao i stanovnike današnjeg grada Nazareta - Nazarećani!
10. Moderna Madonna iz Detroita je među ostalim poznata i po svojoj predanosti drevnoj Kabali. Kabala je srednjovjekovni i moderni sustav židovske teozofije, misticizma i taumaturgije obilježen vjerom u stvaranje kroz emanaciju i šifriranom metodom tumačenja Svetog pisma. Srž Kabale su hebrejska slova kojima se daje mistična vrijednost. Slova su ključni dio kabalističke teorije stvaranja. Sefer Yetzirah kaže da je Bog djelomično stvorio svijet koristeći dvadeset i dva slova hebrejske abecede. Kabalisti vjeruju da su se ova slova kombinirala u različite kombinacije i zauzvrat stvorila svijet. Pitaj danas u Izraelu za riječ "kabala" i poslat će te na recepciju hotela. Jer "kabala" znači "recepcija", ali i "primanje".
11. Hebrejski jezik nema glagol koji se prevodi kao “biti”; nego u rečenicama koje bi koristile "biti" u hrvatskom jeziku uopće nema glagola. Na primjer, אני פה ("Ja sam ovdje") sastoji se od samo dvije riječi: אני (ja) i פה (ovdje).
12. Hebrejski se naziva samo jezik izabranog naroda! Izabrani narod se zove "Izraelci", a vjera izabranog naroda se zove "židovska". Dakle, Hebrejski znači jedno (jezik), Židovi drugo (vjernici židovske vjere Judaizma), a Izraelci treće (stanovnici države Izrael).
