Obraćajući se članovima Dikasterija za međureligijski dijalog povodom njihova plenarnog zasjedanja, papa Franjo je istaknuo kako je međureligijski dijalog ključan u svijetu rastrganom sukobima.
Ponovivši svoj apel na dijalog, Sveti Otac je kazao kako se ono temelji na prihvaćanju različitosti i poštovanju drugoga te da može predstavljati alternativu fragmentaciji i sukobu koje doživljavamo u današnjem svijetu. Riječi upućuje uslijed njegove jučerašnje molbe na nedjelju Duhova vladinim čelnicima da ne vode čovječanstvo u propast.
Podsjetio je kako je instituciju osnovao, upravo na Pedesetnicu, papa Pavao VI. u homiliji 1964., i to kao „Tajništvo za nekršćane“ za vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Intuicija njegova prethodnika, nastavio je Papa, temeljila se na svijesti o eksponencijalnom razvoju odnosa između ljudi i zajednica različitih kultura, jezika i religija - aspekt onoga što danas nazivamo globalizacijom. Sveti Pavao VI., koji je gledao u budućnost, postavio je Tajništvo u Crkvi kao vidljiv i institucionalni znak dijaloga s ljudima drugih religija, dodao je.
Sveti se Otac dotaknuo i stupanja na snagu apostolske konstitucije Praedicate Evangelium o Rimskoj kuriji te kazao kako ovo područje služenja Crkvi i svijetu nije izgubilo nikakvu relevantnost.
„Globalizacija i ubrzanje međunarodnih komunikacija čine dijalog općenito, a posebno međureligijski dijalog ključnim pitanjem.“
Tema plenarnoga zasjedanja – „Međureligijski dijalog i druželjubivost“ – prikladna je u vremenu kada čitava Crkva želi rasti u sinodalnosti, rasti kao Crkva međusobnoga slušanja u kojoj svatko ima nešto za naučiti, primijetio je.
Kako je rekao Sveti Otac, „naš sve više međusobno povezan svijet nije tako bratski i druželjubiv. Daleko od toga!“ U tom je kontekstu podsjetio članove Dikasterija da se međureligijski dijalog mora ostvariti kroz djelovanje, teološku razmjenu i duhovno iskustvo kako bi se među svim ljudima promicalo „istinsko traženje Boga“.
„Ovo je vaše poslanje – naglasio je - promicati s drugim vjernicima, na bratski i druželjubiv način, put traženja Boga; uzimajući u obzir ljude drugih vjera, ne apstraktno, već konkretno, s poviješću, željama, ranama, snovima“. Samo na taj način, dodao je, moguće je zajedno izgraditi svijet pogodan svima, u miru.
Osvrnuo se i na niz kriza kojima svjedočimo, primijetivši da „neki pokušavaju pobjeći od stvarnosti skrivajući se u privatnim svjetovima, drugi se pokušavaju suočiti s time destruktivnim nasiljem, ali između sebične ravnodušnosti i nasilnog protesta postoji jedna opcija koja je uvijek moguća: dijalog“.
Čovječanstvo je golemi mozaik, opisao je Papa, koji je već sam po sebi lijep, ali samo zajedno s ostalim pločicama čini sliku, u druželjubivosti razlika. To, kako je rekao, znači biti u stanju zamisliti i graditi sretnu budućnost s drugim.
Druželjubivost, dodao je, odražava želju za zajedništvom koje živi u srcu svakog čovjeka, zahvaljujući kojem svi mogu razgovarati jedni s drugima, razmjenjivati projekte i zacrtati zajedničku budućnost. Objasnio je kako druželjubivost društveno ujedinjuje, ali je upozorio na kolonizaciju drugoga te očuvanje svakog, raznolikog identiteta.
„U tom smislu, [druželjubivost] ima političku relevantnost kao alternativa društvenoj fragmentaciji i sukobu.“
Papa Franjo je zaključio je obraćanje ohrabrujući nazočne neka njeguju duh i stil druželjubivosti u njihovim odnosima s ljudima drugih vjerskih tradicija. „Toliko nam je potrebno danas u Crkvi i u svijetu!”
Podsjetio je kako se Isus sa svima družio, s onim ljudima koji su se smatrali grešnicima i nečistima, da je bez predrasuda dijelio stol s carinicima. Pokazao se kao vjerni sluga i prijatelj do kraja, a zatim kao Uskrsli, Živi koji nam daje milost sveopćeg druženja, kazao je.
